Predrasudu možemo okarakterizirati kao stav koji utječe na osobu, tako da ona sama na povoljan ili nepovoljan način djeluje prema drugoj osobi ili pak grupi ljudi.
«Za društvenu predrasudu je karakteristično da ljudi na osnovi svojeg stava prema jednoj kategoriji ljudi zauzimaju konkretne stavove i prema pojedincima bez ikakvog provjeravanja da li je takav stav opravdan ili ne» (Supek,1992: 57)
Diskriminaciju možemo definirati kao nepravedno postupanje prema pojedincima koji pripadaju određenoj društvenoj grupi. Diskriminacija se razlikuje od pojma predrasude jer je ona «stvarna posljedica predrasudnih stavova neke osobe uočljiva u njezinu ponašanju» (Pennington, 1997:109)
Dakle, vidimo da je diskriminacija stvarno ponašanje koje se događa, a sukob može proizaći iz nepravedne diskriminacije. No, ne vode sve predrasude do otvorenih sukoba. Da bi se bolje razumjela priroda predrasuda, potrebno je proučiti posljedice i situacije za koje je najvjerojatnije da će poticati takvu vrstu ponašanja.
Socijalni psiholozi tako govore o tri pristupa: individualnom, međuljudskom, i međugrupnom. Individualni pristup stavlja naglasak na emocionalnu osnovu predrasuda, međuljudski se usredotočuje na ono što se događa unutar društvenih grupa, a međugrupni se bavi učincima socijalne kategorizacije i članstva u grupi.
Vrlo je lako uočiti važnost proučavanja i razumijevanja predrasuda, a na to nas navode i brojni primjeri ekstremnog nasilja nastalog iz predrasuda, kakvima obiluje naša prošlost ali i sadašnjost – što nam govori kako su predrasude i diskriminacija nepromjenljive osobine civiliziranog društva
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU, Zagreb, 2001 бр. страница: 8,
Датум објаве: 2010-03-04 12:10:47
.doc - тип фајла (65.50 KB)
Цена: 5.00 €
Број рада: 1049 (код поруџбе и уплате обавезно се позвати на овај број)
Подели са другима:
Pise da je poslednja lista sacuvana u: kursnalista/kursne_liste/kursna178.csv Postoji ta poslednja lista!